Krstarica Potemkin / Bronenosets Potyomkin
Rusija , 1925.

Redatelj: Sergei Mikhailovich Eisenstein, Grigori Aleksandrov
Scenarist: -
Producent: Jacob Bliokh
Direktor fotografije: Vladimir Popov, Eduard Tisse
Monta�a: Sergei Mikhailovich Eisenstein, Grigori Aleksandrov
Glazba: Eric Allaman, Vladimir Heifetz (originalna glazba), Nikolai Kryukov (re-izdanje iz 1950-ih), Neil Tennant, Chris Lowe (2004), Dmitri Shostakovich
Glumci: Aleksandr Antonov, Vladimir Barsky, Grigori Aleksandrov, Ivan Bobrov, Mikhail Gomorov, Aleksandr Levshin

Format: 35mm
Du�ina: 75'

Sinopsis
Za ovaj je cenzurirani, zabranjivani nijemi klasik ruske i svjetske filmske baštine hollywoodski producent David O. Selznick uzbuðen govorio šefu MGM-a da snimku ipak treba saèuvati kako bi se kasnije mogla studirati poput slika velikih majstora, Rubensa i Rafaela. Sergei Mikhailovich Eisenstein odabran je da 'Krstaricom Potemkin' oda posljednju poèast paloj revoluciji iz 1905. godine. Po povijesnom je predlošku (više, manje) isprièao prièu u pet dijelova: Ljudi i crvi, Drama na palubi, Zov smrti, Odessa stube i Susret s vojskom. Osnovna prièa na kojoj je Eisenstein pokazao svoje napredno filmsko znanje poèinje pobunom mornara na brodu kojima je punu èašu prelilo pokvareno meso koje su dobivali za veèeru. Digla se crvena zastava, našao se voða, naoèit i hrabar mornar Vakulinchik, i bitka je zapoèela. Oslobodili su brod, ali je životom platio Vakulinchik èije su tijelo ostavili na luèkom doku kao podsjetnik na revoluciju. Principom nezaustavljive lavine, prizor je pokrenuo i pobunu stanovnika protiv carske vlasti. Iz tog je dijela i povijesna scena velikoga pokolja na stepenicama u Odessi, dugi niz godina zabranjena u Rusiji. Film je najpoznatiji ogledni primjerak Eisensteinovog filmskog promišljanja, a ponajviše tzv. intelektualne montaže.

Nagrade
-

�ivotopis redatelja
Sergei Mikhailovich Eisenstein roðen je 23. 01. 1898. u Rigi, Latvija, a umro 10. 02. 1948. u Moskvi. Redatelj, montažer i esejist, dijete je ruske revolucije, èijim mu je tekovinama obilježen cijeli radni opus koji zapoèinje u kazalištu gdje suraðuje s poznatim avangardnim redateljem Mejerholdom u njegovom eksperimentalnom teatru. Prvi film, 'Štrajk', nastaje 1924. godine, slijedi ga 'Krstarica Potemkin' (1925.) i 'Oktobar' (1928). Iako na strani režima i politièki aktivan u radu, snimio je samo sedam filmova. Veæinu nije uspio spasiti cenzorskih škara, a nekoliko mu je projekata zabranjeno i prije same realizacije. Emigrirao je na tri godine u Ameriku, no Staljinove su ga škare i tamo pronašle. Kada se vratio u Rusiju doživio je živèani slom, poèeo predavati na filmskoj školi u Moskvi i snimio prvi zvuèni film, 'Aleksandar Nevski' (1938). 1939. dobiva i najviše sovjetsko priznanje, Lenjinov orden. Montažu je shvaæao kao najviši stupanj režije, dok je najviši stupanj same montaže asocijativna ili intelektualna montaža èijim ga ocem danas smatramo. Umro je od posljedica srèanoga udara 1948., a da nije snimio film prema Marxovom 'Kapitalu', što mu je bila životna želja.

Mjesto i vrijeme projekcije: Kino SC, subota, 22. 10. u 20h